![]() Ispitivanjem odnosa okolišnih varijabli i pokazatelja zdravstvenog stanja šuma (osutost i prirast) utvrdilo se da je osutost znaĉajno povezana sa sadrţajem vode u tlu, dok je prirast bio povezan s sunĉevim zraĉenjem, vlagom i sa parametrima ozona. Najveći postotak prirasta bio na plohi alepskog bora. Najmanja osutost utvrĊena je na plohi hrasta crnike s 40 %. Koncentracija ozona na svim plohama bila su blizu ili dosegla 100 ppb. Opterećenja dušikovim spojevima nisu prošla literaturne granice. Najveće koliĉine atmosferskoga taloţenja utvrĊena su u šumi hrasta crnike. Sva mjerenja, uzorkovanja i analize raĊena su prema priruĉnicima MeĊunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zraĉnog oneĉišćenja na šume (UNECE - ICP Forests). Cilj je bio uspostaviti ekološko praćenje u mediteranskim šumama, odrediti koncentracije iona prispjelih atmosferskim taloţenjem, koncentracije prizemnog ozona i fiziološke parametre stabla, odrediti biokemijske pokazatelje oksidativnog stresa te utvrditi uzroĉno-posljediĉne veze izmeĊu fizioloških parametara stabala i atmosferskih unosa. Zbog velike osjetljivosti ove regije na oneĉišćujuće tvari prisutnih u atmosferi, bitno je pratiti stanje šumskih ekosustava te kako oni reagiraju na njih. ![]() Mediteranski šumski ekosustavi u Hrvatskoj su od velike vaţnosti zbog ekoloških funkcija koje pruţaju.
0 Comments
Leave a Reply. |
AuthorWrite something about yourself. No need to be fancy, just an overview. ArchivesCategories |